Več sto ljudi obeležilo dan evropske Amazonke na Muri in poslalo sporočilo: »Naše reke so naše bogastvo!«

Črnci – Več kot 30 najpogumnejših, med njimi tudi Vlado Kreslin, je danes skupaj skočilo v reko Muro in se tako vključilo vvseevropski dogodek Veliki skok (Big Jump) z željo, da naše reke ostanejo naravne, zdrave in polne življenja. Zdaj že tradicionalni Veliki skok/Big Jump v Muro, Dravo in Donavo je v Črncih zbral več sto ljudi, ki so skupaj obeležili dan evropske Amazonke, ki slavi lepoto zdravih rek in poudarja naravne vrednote na prihodnjem petdržavnem Unescovem biosfernem območju Mura–Drava–Donava.

Big Jump na reki Muri

Natanko ob 15.00 je na tisoče Evropejcev skočilo v vse večje evropske reke in jezera ter s tem pokazalo svojo podporo varovanju in izboljšanju stanja evropskih rek. To je dvanajsti zaporedni skok (prvi je bil leta 2005), ki ga organizirajo Svetovni sklad za naravo/WWF, Evropsko združenje rek/European Rivers Network in številni lokalni partnerji. Osrednji dogodek v Sloveniji je bil pri kolesarskem mostu v Črncih med občinama Apače in Obrajna/Halbenrain.

»Z organizacijo praznovanja in Velikega skoka smo želeli opozoriti na pomen ohranjanja reke Mure. Z gradnjo infrastrukture, kot so hidroelektrarne, bo Mura izgubila svoje naravne značilnosti, so zanimive za turiste iz vse Evrope, in tako neposredno vplivala na razvoj turizma v regiji. Danes nas je najbolj razveselil odziv mladih, ki živijo ob Muri in ki so se odzvali v velikem številu in izrazili jasno željo, da mora Mura ostati naravna in ohranjena, da bodo lahko na njej preživeli še veliko takšnih dni,« je dejala Andreja Slameršek, koordinatorica kampanje Rešimo Muro pri WWF.

Big Jump na reki Muri

Biosferno območje Mura–Drava–Donava se razteza prek Avstrije, Hrvaške, Madžarske, Srbije in Slovenije in bo postalo največje čezmejno rečno varovano območje v Evropi. Tri reke tvorijo 700 km dolg zeleni pas, ki povezuje skoraj milijon hektarjev enega izmed najpomembnejših evropskih rečnih območij. V Sloveniji je njegov najpomembnejši del povodje reke Mure, ki je slovenski in evropski center biotske raznolikosti in po raznovrstnosti ribje favne najbogatejše in najbolj ohranjeno povodje v Sloveniji in verjetno v Evropi sploh. To je edino porečje v Sloveniji, ki s pregradami in jezovi ni razdeljeno na posamezne kose, in edino porečje, kamor lahko neposredno iz Donave ribe neovirano priplavajo vse do jezu v Ceršaku na meji z Avstrijo.

Podžupan Šentilja, Vlado Maher, župan Apač, Franc Pižmoht, in skrajno desno župan opčine Straden Karl Lenz

»Izgradnja hidroelektrarne Hrastje - Mota kot prve v verigi osmih hidroelektrarn na reki Muri bi imela nepopravljive posledice za reko Muro in bi nepovratno prizadela populacije selitvenih vrst rib. Društvo za preučevanje rib Slovenije,Svetovni sklad za naravo/WWF in koalicija več kot 40 nevladnih organizacij močno nasprotujejo temu projektu in s  kampanjo Rešimo Muro – Naj Mura teče brez ovir pozivajo k ohranitvi te naše edinstvene reke,« je dodala Slamerškova.

Dan evropske Amazonke je vsako leto drugo nedeljo v juliju, na rojstni dan Martina Schneiderja Jakobyja (14. julij), prezgodaj umrlega začetnika ideje o biosfernem območju. Na ta dan se letos praznuje tudi četrta obletnica Unescove razglasitve biosfernega območja Mura–Drava–Donava na Hrvaškem in Madžarskem kot svetovne naravne dediščine.

»Reke so nenadomestljive arterije Evrope, ki tečejo prek vseh meja in omogočajo življenje lokalnim skupnostim, lokalnemu gospodarstvu in naravnemu svetu. Predolgo že čakamo na uvajanje sodobnih pristopov v upravljanju rek v Sloveniji in Evropi. Big Jump je jasen poziv ljudi iz vse Evrope, da želijo svoje reke in jezera nazaj, in to v čistem in zdravem stanju,« je sklenila Slamerškova.

Več informacij o Veikem skoku/Big Jumpu v Evropi lahko najdete tukaj.

Više od tisuću ljudi zajedno skočilo u Dravu i poslalo poruku: „Naše rijeke su naše blago!“

Varaždin, Legrad, Križnica, Sveta Marija, Zlatna Greda – Više od tisuću ljudi danas je u isto vrijeme skočilo u rijeku Dravu na pet lokacija diljem Hrvatske sudjelujući u "Velikom skoku" (Big Jump). Tako je obilježen četvrti "Dan Europske Amazone", u kojem su zaljubljenici u rijeke ponovno poručili kako žele da naše rijeke ostanu prirodne, zdrave i pune života. Na "Dan Europske Amazone" WWF i partneri ističu prirodne vrijednosti budućeg pentalateralnog UNESCO-vog Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav.

Točno u 15:00 sati tisuće Europljana istovremeno je skočilo u glavne europske rijeke i jezera te time pokazalo svoju potporu za zaštitu i poboljšanje stanja europskih rijeka. Ovo je dvanaesti "Big Jump" zaredom (prvi je bio 2005. godine). Događaj zajedno organiziraju WWF, European Rivers Network i mnogi lokalni partneri. Središnji događaj u Hrvatskoj organiziran je u Varaždinu, na starim Dravskim bazenima, gdje je proslava Europske Amazone trajala cijeli vikend.

Veliki skok u Legradu

„Najveću proslavu 'Dana Europske Amazone' organizirali smo s Rafting klubom Matis u Varaždinu. Proslava, koja je trajala čak dva dana, uključivala je brojne aktivnosti, uključujući niz edukativnih radionica, dva koncerta,  nogomet na pijesku, igre u vodi i još mnogo toga. Najviše nas raduje odaziv mladih duž Drave u Hrvatskoj, koji su se odazvali u velikom broju i jasno izrazili svoju želju da Drava ostane prirodna i očuvana kako bi mogli na njoj proživjeti još puno ovakvih lijepih dana“, rekla je Branka Španiček iz WWF Adrije.

Veliki skok u Varaždinu

Veliki skok u Varaždinu

Poznat kao Europska Amazona, Rezervat biosfere proteže se kroz Austriju, Hrvatsku, Mađarsku, Srbiju i Sloveniju i postat će najveće europsko prekogranično zaštićeno područje pod UNESCO-ovom zaštitom. Tri rijeke tvore 700 kilometra dug zeleni pojas koji povezuje gotovo 1.000.000 hektara jednog od najvažnijih europskih riječnih područja.

Osim u Varaždinu, lokalni partneri organizirali su 'Big Jump' i popratne događaje na pet lokacija duž rijeke Drave: od eko radionica, izložbi, škole veslanja i spusta Dravom te projekcija ekoloških filmova u Legradu, raftinga i igara na vodi u Svetoj Mariji, vožnje Dravom kanuima i čamcima te ekoloških radionica i zabavnih igara u Križnici, do škole veslanja kanuima u Kopačkom Ritu, izložbe o Rezervatu biosfere te projekcije filma „Srednje Podunavlje“ u Zlatnoj Gredi kod Osijeka, gdje Big Jump nisu mogli organizirati zbog visokog vodostaja Drave.

„Organizacijom proslave 'Dana Europske Amazone' i 'Big Jumpa' željeli smo upozoriti na važnost očuvane rijeke Drave. Izgradnjom infrastrukture rijeka gubi svoje prirodne karakteristike, toliko zanimljive našim gostima, i time direktno utječe na razvoj turizma u našoj županiji“, rekao je Nikola Želimorski iz Rafting kluba Matis iz Varaždina. 

Veliki skok u Varaždinu

Radionice za djecu u Varaždinu

Igre na vodi u Varaždinu

„Kao istinski čuvari rijeka nastavljamo raditi na poboljšanju stanja naše Drave. Ove godine višednevni program obilježavanja Dana europske Amazone obogatili smo sadržajem te pored tradicionalnih aktivnosti, poput spusta po rijeci Dravi i zajedničkog skoka u rijeku, organizirali smo i druge događaje, kako bismo što veći broj ljudi osvijestili o ljepotama naše riječne prirode. U radionice uključili smo više od 100 djece iz naše regije jer budućnost rijeka počiva na mladim naraštajima i njihovom ponašanju spram prirode“, ističu u zajedničkoj izjavi Janja Škoda i Goran Čižmešija iz ZEUS-a, Donja Dubrava.

Veliki skok u Legradu

Veliki skok u Legradu

„Izletište uz Dravu na obali naselja Križnica četvrtu je godinu zaredom lokacija na kojoj se održava proslava Dana Europske Amazone i Veliki skok. Općina Pitomača trudi se tijekom godine organizirati niz aktivnosti kojima je cilj ukazati ljudima na vrijednost očuvanja čiste i prirodne rijeke Drave te im ponuditi sadržaje kojima se mogu baviti bez negativnog utjecaja na prirodu i biološku raznolikost“, rekao je načelnik općine Pitomača Željko Grgačić.

Veliki skok u Križnici

Radionice za djecu u Križnici

„Dan Europske Amazone smo u Svetoj Mariji obilježili simboličnim skokom u rijeku Dravu, dajući do znanja da želimo sačuvati ovu jedinstvenu rijeku zajedno sa svom njezinom florom i faunom. Raduje me činjenica da Big Jump organizira Savjet mladih Svete Marije, što je dokaz da mladi imaju izgrađenu svijest o zaštiti i očuvanju prirodnih vrijednosti, a time i očuvanju naše Drave, naše male Amazone, prostora koji s pravom nosi to ime“, rekla je načelnica općine Sveta Marija Đurđica Slamek.

Dan Europske Amazone proslava je nevjerojatnog riječnog krajolika i svake se godine obilježava na druge nedjelje u srpnju, uoči rođendana Martina Schneidera Jakobyja (14. Srpnja 1956.), prerano preminulog začetnika ideje o Rezervatu biosfere. Još jedan razlog ovom terminu je i četvrta godišnjica otkako je UNESCO proglasio Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav u Hrvatskoj i Mađarskoj svjetskom prirodnom baštinom.

„Rijeke su nezamjenjive arterije Europe koje teku preko svih granica, omogućavajući život lokalnim zajednicama, pomažući lokalnom gospodarstvu i podržavajući prirodni svijet. Predugo se čeka na uvođenje suvremenih pristupa upravljanju i zaštiti europskih rijeka i zato se „Veliki skok“ organizira kao jasan poziv ljudi iz cijele Europe da žele svoje rijeke i jezera natrag – u čistom i zdravom stanju!“, dodala je Španiček.

Više informacija o Big Jump-u u Europi možete naći ovdje. 

Počeo BALKAN RIVERS TOUR - Veslima protiv brana

Bohinj, Slovenija – Ovaj vikend više od 100 veslača napravilo je prve poteze na rijeci Savi te krenulo na kajakašku turu Balkan Rivers Tour. Pod vodstvom bivšeg slovenskog olimpijca Roka Rozmana kajakaši iz cijele Europe će u narednih 35 dana veslati po najljepšim ali i najugroženijim rijekama Balkanskog poluotoka. Ovom jedinstvenom kampanjom, domaće i svjetske udruge žele skrenuti pozornost na ludilo izgradnja brana i hidroelektrana na području između Slovenije i Albanije, na kojem se planira izgradnja više od 2.700 novih hidroelektrana.

Prije službenog početka Balkan Rivers Tour, kajakaši su se okupili na Bohinjskom jezeru u Sloveniji, gdje su čamcima napravili krug oko poruke „Save our Rivers – stop the dams“ (Spasite naše rijeke – stop branama). Tijekom sljedećih pet tjedana kajakaši će preveslati 18 rijeka u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji. Na putu će u svakoj državi organizirati nekoliko događaja, kako bi podržali lokalne inicijative, koje se bore protiv izgradnje hidroelektrana.

„Ova jedinstvena akcija pokazat će da su rijeke Balkana mnogo više nego samo zalihe megavat sati. One su vene koje stvaraju životni prostor i nude mogućnosti za rekreaciju. Moramo zaštititi ovu prirodnu baštinu od europskog značaja pred pohlepom kapitala“, rekao je Ulrich Eichelmann iz Riverwatch, koordinator kampanje Očuvajmo plavo srce Europe.

Većina planova još nije provedena, ali je samo pitanje vremena kad će strojevi proraditi. „Dok sam još bio `klinac` moja najveća želja bilo je osvojili olimpijsku medalju. Kako sam odrastao , moja želja postaje očuvanje naših rijeka. Olimpijske medalje nikad nisam osvojio, ali naše rijeke ću spasiti! Pozivam kajakaše iz cijele Europe da nam se pridruže na našoj turneji i podrže naše napore“, rekao je Rok Rozman, inicijator i vođa kampanje Balkan Rivers Tour.

Nije slučajnost da je turneja počela u Sloveniji, na rijeci Savi, jer gotovo nema dijela rijeke, koji nije pregrađen branom ili za njega ne postoji plan izgradnje kakve male hidroelektrane. Iznimka nisu ni dijelovi na kojima možemo pronaći populacije mladice (Hucho hucho). „Ne možemo tražiti od drugih, često manje razvijenih država, da zaštite svoje rijeke, ako dopuštamo našem vlastitom hidroenergetskom lobiju da uništava rijeku Savu kilometar za kilometrom“, rekla je Neža Posnjak, koordinatorica kampanje Očuvajmo plavo srce Europe u Sloveniji.

Završni čin turneje Balkan Rivers Tour bit će predaja peticije za očuvanje rijeke Vjose albanskom premijeru Ediju Rami 20. svibnja u Tirani. Vjosa je bio posljednja velika divlja rijeka u Europi (izvan Rusije), ali ni ona nije iznimka te se i na njoj planira serija više hidroelektrana. „Želimo spriječiti izgradnju brana na Vjosi te stoga zagovaramo zaštitu cijele rijeke u okviru nacionalnog parka. To bi bio prvi takav park u Europi“, rekla je Theresa Schiller, koordinatorica projekta u EuroNaturu.

Za Martina Šolara, direktora WWF Adria, rijeke su žile kucavice koje teku od Alpa preko Dinarida do kraja Balkanskog poluotoka: „WWF djeluje na zaštiti brojnih rijeka na Balkanu i hidroelektrane si jedan od najvećih problema s kojima se suočavamo. One ugrožavaju iznimnu biološku raznolikost Dinarskog luka i sretni smo što smo udružili snage kako bi podržali Balkan Rivers Tour“.

Iz Slovenije se turneja Balkan Rivers Tour seli u Hrvatsku, na rijeku Zrmanju, gdje će kajakaši u četvrtak 21. travnja organizirati spust zajedno sa ponuđačima raftinga i kajakarenja kako bi poslali poruku na hidroelektrane na Zrmanji nisu u interesu lokalnih ljudi koji žive od rijeke Zrmanje i njenih usluga.

„Balkan Rivers Tour“ je zajednička kampanja nevladinih organizacija EURONATUR, RiverWatch, LeeWay Collective, WWF i lokalnih partnera u okviru projekta „Save the Blue Heart of Europe“. Cijelu kampanju „Balkan Rivers Tour“ možete pratiti na web stranici ili putem Facebooka. 

REGATA SPASIMO MURU! - Nevladine udruge čamcima protiv brana na Muri

Petanjci, Slovenija – Koalicija od preko 40 nevladinih organizacija na čelu sa Udrugom Moja Mure i WWF Adria 9. travnja na Muri su organizirali međunarodnu regatu za očuvanje slobodne i žive rijeke Mure. Više od 40 veslača iz Slovenije, Austrije i Hrvatske time je obilježilo i početak kampanje Spasimo Muru – neka Mure teče bez hidroelektrana i pozvalo slovenska vlada da ne dopusti uništenje slovenskog i europskog prirodnog bogatstva te zaustavi planove za izgradnju serije osam hidroelektrana na Muri.

U slivnom području rijeke Mure zabilježeno je više od 4.000 životinjskih i biljnih vrsta, uključujući i ugrožene vrste, kao što su orao štekavac, crna roda i vodomar. Samo po raznolikost riblje faune to je najbogatija i najbolje sačuvana rijeka u Sloveniji a vjerojatno i u Europi te dom najvećih slovenskih poplavnih šuma, koje su prioritetno stanište za očuvanje na europskoj razini.

„Mura je jedina rijeka u Sloveniji koja nije pregrađena branama i omogućuje ribama da slobodno plivaju 380 kilometara od Dunava preko Drave i Mure sve do brane u Spielfieldu u Austriji. Svaka brana bi onemogućila migracije riba, a rijeka koja teče slobodno bitna je naravno i za čovjeka i za sve nas koji živimo uz nju“, rekao je Stojan Habjanič iz Moje Mure.

Prva hidroelektrana planirana je u selu Hrastje-Mota te će stvoriti 8 km dugo akumulacijsko jezero, koje će se protezati sve do austrijske granice.

„Planirana hidroelektrana imat će nepovratan utjecaj na ovaj jedinstveni riječni ekosustav i opstanak mnogih riba i drugih vrsta. Ona je u suprotnosti s obvezama i nastojanjima Slovenije da zaštiti ovo područje i također u suprotnosti s EU direktivama o zaštiti okoliša i prirode“, rekla je Andreja Slameršek, koordinatorica kampanje kod WWF. „Mura je prirodno bogatstvo Slovenije, kao Škocjanske ili Postojnska jama, i ne bi trebala biti žrtvovana za ekonomske interese.“

„Mura je zaštićena kao područje Natura 2000, te je središnji dio budućeg prekogranično UNESCO rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, također poznat kao Europska Amazone, koji spaja slivove u Austriji, Slovenji, Hrvatskoj, Srbiji i Mađarskoj. Odobrenje HE Hrastje-Mota otvoriti će vrata izgradnji daljnjih 7 planiranih hidroelektrana na Muri. Osim toga, to bi bila prva velika hidroelektrana na području Natura 2000, koja će sigurno dovesti do povećanog pritiska na druge rijeke u mreži Natura 2000 drugdje u Europi“, rekao je Arno Mohl iz WWF.

„Sudionici regate i udruge poslali su jasnu poruku da je naša Mura jedinstvena i da je moramo sačuvati za buduće generacije. Negativne posljedice na prirodno i društveno okruženje koje će proizaći iz izgradnje hidroelektrana su u oštroj suprotnosti s jasno izraženim interesima u regiji, koji želi prije svega razvoj turizma i visoku kvalitetu života za sve ljude. Stoga pozivamo vladu da poduzme hitne korake kako bi zaustavili projekt i kako bi se izbjeglo nepovratno uništenje slovenskog i europskog prirodnog bogatstva“, dodao je Habjanič.

BREGUNICA – HRVATSKA PTICA GODINE

 Bregunica postala ptica godine i ambasador rijeke Drave u Hrvatskoj

Nevladine udruge pozivaju na bolju zaštitu i obnovu staništa na rijeci Dravi za najmanjeg člana iz obitelji lastavica

Zagreb – WWF je zajedno s nevladinim udrugama Prirodoslovno društvo Drava, Zeleni Osijek, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Baobab, ZEUS i Matis rafting klub, proglasio bregunicu za hrvatsku pticu 2016. godine. Kroz ovu iznimno interesantnu pticu udruge žele upozoriti na kontinuirani gubitak prirodnih staništa duž rijeke Drave te pozivaju na zaštitu i obnovu staništa za najmanjeg člana obitelji lastavica.

Bregunica je ambasador žive i zdrave rijeke Drave. Ona živi u rijetkim staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala. „Tamo gdje vidimo bregunicu možemo očekivati i druge vrste ugroženih ptica koje ovise o prirodnim dinamičnim staništima, kao što su pčelarica i vodomar“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekata u WWF Adria.

Bregunica je jedna od najugroženijih vrsta ptica duž Drave u Hrvatskoj. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%. Stručnjaci za ptice procjenjuju da je nacionalna populacija u 80.-im godinama 20. stoljeća brojala više od 30.000 parova, dok se današnja nacionalna populacija procjenjuje na 5.000 do 8.000 parova. Na području  Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav (Europska Amazona) je u 2015. zabilježeno manje od 4.000 parova.

Dramatičan pad uzrokovan je uništenjem njihovih staništa – prirodnih strmih obala rijeka –uglavnom zbog regulacije rijeka (npr. izgradnja obaloutvrda), kao i zbog isušivanja vlažnih i močvarnih područja, te korištenja pesticida, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane. „Ako se negativni trend nastavi, bojimo se da ćemo u sljedećih nekoliko godina izgubiti tu pticu koja je nekad bila vrlo česta na Dravi“, rekao je Ivan Darko Grlica, hrvatski stručnjak za bregunice iz udruge Prirodoslovno društvo Drava, koji prati populaciju ove vrste ptice više od 10 godina.

No, situacija još nije izgubljena i postoje mogućnosti za očuvanje ove iznimne ptice. Posljednja preostala mjesta za gniježđenje moraju biti očuvana i zaštićena, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave. „Djelovati moramo sad kako bi spasili ovu vrstu. Pored očuvanja postojećih kolonija, potrebno je obnoviti i dosad uništena staništa“, rekao je Dinko Pešić, voditelj projekata u udruzi Zeleni Osijek.

Veličine od oko 12 cm i težine samo 14 grama, bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica. To je vrlo društvena vrsta, koja gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 cm duboke rupe u strme obale rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, npr. komarcima, i jedna obitelj može ih pojesti i do 10.000 na dan, čime čine veliku uslugu ljudima i drugim životinjama, naročito stoci.

Kao dio kampanje „Bregunica – ptica 2016. godine“, WWF, Zeleni Osijek, Prirodoslovno društvo Drava, u suradnji s drugim partnerima, provodit će aktivnosti za zaštitu ove prekrasne vrste ptice te raditi na podizanju svijesti o važnosti žive i zdrave rijeke Drave.

Alenka Car: Dijelove Drave koji su ostali netaknuti možemo smatrati Europskom Amazonom

Za Amazon of Europe blog pripremamo seriju intervjua i izjava s lokalnim ljudima i predstavnika javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, kako bi javnosti predstavili što njima znači područje Europske Amazone te na koji način iskoristiti mogućnosti za održivi razvoj iznimne prirodne danosti i status zaštite UNESCO Biosferni Rezervat.

Razgovarali smo s Alenkom Car, ravnateljicom Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije.

Kad pogledate kroz prozor svog ureda ili kad prošećete uz rijeku Dravu, slažete li se da ovo područje zaslužuje naziv "Europska Amazona"?

U Varaždinskoj županiji pojedine dionice rijeke Drave ostale su još u dobrom prirodnom stanju, ali velik dio je na žalost uništen zbog iskorištavanja hidroenergetskog potencijala u ovom dijelu Hrvatske. Imamo tri hidroelektrane i tri umjetna jezera, kanale koji prate cijeli taj HE sustav, tako da je Drava u velikoj mjeri devastirana. No međutim, ovi dijelovi Drave koji su ostali netaknuti i dalje su bogati biološkom raznolikošću i možemo ih smatrati Europskom Amazonom.

Koje mogućnosti i prilike za lokalno stanovništvo vidite u jednom tako iznimnom prirodnom području?

Svakako su mogućnosti za lokalno stanovništvo evidentne. Oni ga i sada koriste za miran boravak u prirodi, za sport i rekreaciju a time i podizanje kvalitete života. Krenuli smo pojedinim projektima razvoja promatranja ptica u prirodi, kojih u ovom dijelu Drave imamo po zadnjim studijama najviše od svih županija. Imamo i lov i ribolov koji se nadopunjuju s zaštitom prirode u tom segmentu, a stanovništvo  bi se moralo više okrenuti k ekološkom uzgoju u poljoprivredi i suživotu s prirodom.

 

Otvorenje informacijskog centra i poučne staze za posjetitelje u zaštićenom parkovnom kompleksu u Trakošćanu. 

Poplavne livade i šume najbolja su obrana od razarajućih poplava. Planirate li u Vašoj županiji projekte u tom smjeru i na koje poteškoće nailazite?

U javnoj ustanovi već dugo godina upozoravamo i Hrvatske vode i sektor planiranja zaštite od poplava da se moramo protiv poplava boriti i tako da damo prostor rijeci da se ta može izliti i prihvatiti velike količine vode, a ne samo graditi nasipe i kanalizirati rijeke, jer tako stvaramo čepove a rijeka negdje mora izaći van. Imamo slučajeve posljednjih godina da se to i obistinilo i događalo. Poplave su bile i kod nas 2012. godine kad je Drava probila slabo održavane nasipe i izlila se. A i lokalno stanovništvo se previše približava nasipima. Kanaliziranje i rješavanje problematike poplava na takav način nije pravi put i trebalo bi se rješavati na drugačiji način.   

Kako bi Vi unaprijedili upravljanje ovim područjem kako postigli bolju zaštitu prirode te stvorili prilike za lokalne ljude?

Započeli smo nekoliko projekata suradnje s Hrvatskim vodama i počeli s restauracijom starih rukavaca. Želimo da se prestane s kanaliziranjem i da se rade prirodne retencije. Potrebno je educirati stanovništvo da bismo postigli bolju zaštitu prirode te promovirati ekološku poljoprivredu. I naravno turizam, iako u našoj županiji Drava nije glavni vid turizma, ona nudi mnoge mogućnosti i zato moramo očuvati njenu prirodu jer samo tako ona nudi podizanje kvalitete života stanovnicima ovog kraja. 

WWF nastavlja obnova vlažnih staništa na području „Evropskog Amazona“

 

Posle obnavljanja bare Semenjače, WWF planira nastavak obnove prirodnih staništa na području Specijalnog rezervata prirode „Gornje Podunavlje”. Ovo zaštićeno područje predstavlja izuzetanu ritsko-močvarnu celinu i kao takvo jedno je od najvažnijih zaštićenih područja u lokalnom, regionalnom i evropskom kontekstu zaštite prirode. Projekat, koji se realizuje uz finansijsku podršku Coca-Cola Fondacije, započeo je u januaru 2011. godine i deo je šire inicijative za obnovu vlažnih područja uz Dunav.

 

„Očuvanje zaštićenih područja i revitalizacija ugroženih vodenih staništa od primarnog su značaja za „zdravu“ životnu sredinu, preventivu negativnih uticaja klimatskih promena i obezbeđivanje uslova za održivi razvoj lokalnih zajednica. Revitalizacija veoma značajnih barskih staništa na Štrpcu u Specijalnom rezervatu prirode „Gornje Podunavlje“ je odličan primer kako se mogu postići veliki rezultati zajedničkim radom brojnih partnera, među kojima je Pokrajinski sekretarijat koji se bavi oblašću zaštite životne sredine”, izjavio je dr Slobodan Puzović, pokrajinski sekretar za urbanizam, graditeljstvo izaštitu životne sredine.

 

 

 „WWF radi na zaštiti i obnovi plavnih područja i vlažnih staništa Dunava za dobrobit i prirode i ljudi. Revitalizacija lokaliteta Štrbac u Specijalnom rezervatu prirode „Gornje Podunavlje“ pomaže očuvanju vrsta kroz obnavljanje staništa, obezbeđivanje prirodnog režima voda, kao i razvoja eko-turizma na ovom području. Do sada su u Srbiji obnovljene bare Semenjača i Šarkanj i revitalizovana površina od 37 hektara, sledeće godine nastavljamo sa radovima. Ovde postoji izuzetno veliki prirodni potencijal, na svima nama je da odlučimo da li ćemo da ga koristimo mudro ili da ga uništavamo”, izjavila je Duška Dimović, direktorka WWF programa u Srbiji.

 

Obnova vlažnih staništa na području „Evropskog Amazona“, budućeg UNESCO prekograničnog rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“, pored Srbije obuhvata i obnovu vlažnih područja u Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj i Rumuniji. Ukupna površina vlažnih staništa planiranih za obnovu do 2020. godine iznosi 53 km² i njihov kapacitet biće povećan za 12 miliona m³.

 

 

„Voda je u srcu održivosti zajednica u kojima poslujemo, ali i našeg poslovanja. Coca-Cola sistem već godinama radi na smanjenju svog vodenog otiska u celom svetu, kako bi do 2020. godine u potpunosti neutralisao uticaj svog poslovanja na vodene resurse. Partnerstvom sa WWF-om na obnovi vlažnih staništa u sedam zemalja duž Dunava ćemo vratiti prirodi svu vodu koju koristimo u 23 zemlje centralne i jugoistočne Evrope. Ovo je najveći pojedinačni program koji je Coca-Cola Fondacija do sada podržala u Evropi, a u našoj zemlji Specijalni rezervat prirode „Gornje Podunavlje“ je područje koje je zbog svoje važnosti odabrano kao prioritet“, izjavila je Milica Stefanović, predstavnica Coca-Cola sistema u Srbiji. 

WWF, zajedno sa JP „Vojvodinašume“, upravljačem zaštićenog područja „Gornje Podunavlje“, VDP „Zapadna Bačka“, uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljsvo i zaštitu životne sredine i Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, kao i uz finansijsku podršku kompanije Coca-Cola, kontinuirano radi na obnavljanju vlažnih staništa u slivu reke Dunav. Revitalizacijom vodenih staništa uspostavljaju su ekološke funkcije područja i doprinosi održivom razvoju lokalnih zajednica i ekonomija.

Obnova vlažnih staništa na području „Evropskog Amazona“ će takođe doprineti sprovođenju evropskih direktiva u oblasti voda i zaštite prirode, naročito Direktive o pticama, Direktive o staništima, Okvirne direktive o vodama i Direktive o poplavama. WWF veruje da zajedničkim naporima možemo da zaustavimo degradaciju prirodnog okruženja i da očuvanjem biološke raznovrsnosti u svetu možemo da izgradimo budućnost u kojoj će ljudi živeti u harmoniji sa prirodom.

 

Za dodatne informacije pogledajte našu Studiju o uslugama ekosistema u basenu reke Dunav, kao i video Novi život bare Semenjače.